| CRNOGORSKO PRIMORJE.COM | ||
|
|
 |
| crna gora sobe apartmani karta vijesti | ||
|
|
|
| CRNOGORSKE MARINE UGLAVNOM SPREMNO DOČEKALE SEZONU - Monday, July 20, 2009 at 04:43 |
| Apsolutni hit domaćeg nautičkog turizma ovog ljeta je Boka, a i nautički poslenici Bara i Budve ostvaruju dobre rezultate- kroki je trenutnih zbivanja u najatraktivnijem segmentu domaće turističke ponude. Svakako najveći i najglamurozniji sezonski nautički novitet je prvi dio „Porto Montenegra“, nove tivatske marine za mega-jahte. Nakon što je kanadski biznismen Piter Mank krajem juna ozvaničio početak rada prvog dijela „Porto Montenegra“, Crna Gora je dobila najveći kapacitet za prihvat ekskluzivnih plovila za uživanje vrijednih po nekoliko desetina miliona eura. To što je otvoreni dio marine ukupnog kapaciteta 86 vezova bukvalno usred ničega- okolni prostor na obali bivšeg vojnog brodogradilišta još uvijek je ravna ledina na kojoj tek treba da niknu luksuzne građevine novog nautičko-turističkog centra-nije zasmetalo vlasnicima jahti da odmah bukvalno nagrnu u novu marinu. Ne malu ulogu u tome igra činjenica da je kompanija „Adriatic Marinas“ koja gradi i gazduje „Porto Montenegrom“ zbog popularizacije nove marine svim nautičarima na godinu dana ponudila besplatan vez. -Za ovo ljeto marina je popunjena, vezovi ostaju besplatni do 31. maja 2010, mada je ova ponuda pri kraju jer je odziv bio ogroman i skoro sve je već popunjeno- kazala je “Vijestima” Maja Vujašković, portparol “Adriatic Marinas”. „Porto Montenegro“ svakako ostavlja snažan vizuelni utisak na strane nautičare. Na u kamen i mermer obloženim nekadašnjim operativnim molima I i II Arsenala, ispod velikih tek posađenih kanarskih palmi, postavljen je luksuzan urbani mobilijar od kamena i inoksa, atraktivno osvjetljenje i nesvakidašnje mini fontane napravljene od kamenih žrvnjeva iz mlinova za masline. Čuveni britanski pejzažni arhitekta Martin Lejn Foks stotinama velikih sadnica palmi, javora, čempresa, bambusa i drugih biljnih vrsta oplemenio je dio prostora na obali sakrivši od pogleda gradilište prve stambeno-poslovne zgrade “Porto Montenegra” nazvane “Teuta” koja će biti gotova do ljeta 2010. Na molo 1 u smjeru sjever-jug, postavljena su ukupno četiri plutajuća pontona za prihvat jahti, svaki dug po stotinjak metara, sa uređenim privezima i priključcima za vodu, struju i otpadne vode. “Porto Montenegro” već sada ima najveći kapacitet za mega-jahte u Crnoj Gori, što potvrđuju podaci o strukturi sada raspoloživih vezova: 22 za jahte duge do 16 metara, 36 za brodove do 21 metar dužine, 12 za brodove do 38 metara, dva veza za 50-metarske jahte, tri za 60-metarske, po dva za 70, odnosno 80 metarske brodove, te tri veza na kojima se mogu prihvatiti jahte duge čak 100 metara. - Pored osnovnih usluga priveza i prihvata jahti, pokušavamo da ispunimo sve zahtjeve klijenata, od pružanja informacija i savjeta do konkretnih zahtjeva nautičara za bilo koju vrstu dostave ili servisa-rekla je Vujašković. Nautičarima u Kotoru na raspolaganju je 70 vezova za jahte duge od 10 do 70-ak metara, jer se ova najveća plovila vezuju u tzv. “četvorovezu” na za to posebno izdvojenom dijelu rive dugom 150 metara. Nautičari ovdje mogu dobiti širok spektar usluga, a kotorska Luka im je od prošle godine obezbijedila poseban, vrlo ukusno uređen multifunkcionalni jahting-klub u Kulturnom centru u Starom gradu, odmah uz južni dio marine. Luka Kotor i ovog ljeta je spremno dočekala nautičare. Direktor Luke Ljubo Radović kaže da su ostvareni rezultati u fizičkom obimu prometa jahti na nivou 2008. godine, ali su zato finansijski prihodi povećani “što govori da ove godine imamo više velikih jahti koje plaćaju i veću nadoknadu za privez”. Na putu do lučkih pumpi sa gorivom u Baru, koje su im obavezna stanica na Crnogorskom primorju, jahte promiču u neposrednoj blizini najstarije crnogorske marine. Marina Bar, kojom gazduje istoimeno akcionarsko društvo, površine je pet i po hektara, sa akvatorijem od 100.000 kvadratnih metara. Od marta prošle godine marinu vodi iskusni pomorac-kapetan duge plovidbe Dušan Perović, koji je sa saradnicima u 2008. ostvario pozitivan poslovni rezultat, ali i poboljšao imidž same marine. -Nakon što je AD Marina pozitivno završila 2008, spremno smo dočekali i sezonu 2009, bazirajući se na strategiji da zbog globalne krize, koja se reflektuje i na marinski biznis, naša ponuda bude makar na nivou lanjske. Naši noviteti u ponudi su pojačani video-nadzor, uvođenje službe obezbjeđenja, modernizovanje parkinga i dijela gatova, zamjena konopa i povećanje broja sigurnih vezova. Kriza je onemogućila veća ulaganja u, recimo, opravku lukobrana, što se ostavlja budućem investitoru kojeg očekujemo na tenderu za privatizaciju do 24. avgusta. Mi smo već u prvom polugođu 2009. ostvarili plus u poslovanju. Trenutno smo popunili 90 odsto kapaciteta na gatovima na kojima mi vodimo menadžment-ističe izvršni direktor AD Marina Bar. U sklopu marine rade i zakupci gatova. Perović navodi da sliku o popunjenosti marine treba sagledati u svjetlu činjenice da je dosta klijenata zakupaca isplovilo na krstarenje Jadranom, ali i dodaje da nekoliko zakupaca ne izmiruju svoje ugovorne obaveze u roku. - Kod njih je primjetno da na poslovanje utiče kriza, imamo obećanja da će izmiriti obaveze, ali, ovakvo njihovo ponašanje usloviće da AD Marina neažurnim klijentima ne omogući produženje ugovora o zakupu-rekao je Perović. Projektovanog kapaciteta 900 vezova u moru i 250 na kopnu za zimovnik, uz maksimalni gaz pet metara, barska Marina je okružena gradskom plažom, šetalištem i putničkim terminalom za feri servis, eksluzivnim restoranima, kafe barovima, hotelima, sportskim terenima i bankama. Svojim klijentima nudi i usluge rentiranja jahti, čamaca, automobila, veoma povoljne usluge skipera, vađenje i potpuni servis jahti do 35 tona težine, upotrebu kupatila i sanitarija, snabdijevanje vodom i gorivom, poštanske i telefonske, kao i usluge snabdjevanja hranom i dobijanje informacija za sigurnost plovidbe. U njoj postoje i škola jedrenja i ronilački klub sa školom ronjenja, a kapacitet parkinga je 300 automobila. Budvanska luka, kojom gazduje kompanija \\\"MC marina Budva“, smještena je uz same zidine Starog grada i ima antičke korijene-prema nekim istorijskim podacima, grčki i rimski moreplovci su svojim brodovima uplovljavali do nje, i sa ilirskim domorodačkim stanovništvom razmjenjivali robu. Stari Budvani još pamte prvi dok sagrađen od kamenih blokova nepravilnih oblika, koji se nazivao »Skoljera«. Marina se prostire na 55.000 kvadratnih metara, od čega 4.000 m2 na suvom, a raspolaže sa 528 vezova u moru podijeljenih u 11 sekcija. Samo pojedine sekcije raspolažu priključcima za vodu i struju, a pored vezova, marina obezbjeđuje i druge usluge, kao što su pranje, poliranje i muring. Iako u povoju, nautički turizam sve više postaje prioritet daljeg razvoja turizma u Budvi, a najave izgradnje kompleksa od dvije lukuzne marine, jedne pored Starog grada i druge na ostrvu Sveti Nikola, za sada su projekti koji su ostali \\\"mrtvo slovo na papiru\\\", odnosno lijepe komjuterske animacije. Dok neko sa ozbiljnom namjerom ne preuzme cijelu stvar u svoje ruke i od budvanske marine zaista napravi ekskluzivu, što je planirano Vladinom strategijom o razvoju nautičkog turizma, dotle će metropola turizma i dalje kuburiti sa prostorom za prijem mega-jahti, posebno onih dužih od 50 metara. Svojevrsni džet-set “ko je ko” i ovog ljeta ipak ima izdanje “uživo” na palubama jahti ispred drevne Budve. Osim Miodraga Kostića, redovnog gosta budvanske marine u koju je ove godine privezao svoju najnoviju jahtu , na prvom vezu uz same zidine Staroga grada, gotovo da nema mjesta za morske ljepotice. Budvu pohode jahtom i Deripaska, koji je prije 15 dana boravio na rođendanu Saifa al Islama, sina libijskog vođe Moamera el Gadafija, nerijetko svojom jahtom \\\"Bakšiš\\\" doplovi i Veselin Jevrosimović. Ne zaboravljaju se ni raniji dolasci jahti Romana Abramoviča i Bila Gejtsa, ali ni regionalnih bogataša kao što je Dubravko Grgić, vlasnik osiguravajućeg koncerna \\\"Agram\\\", koji je istoimenom, 44 metra dugom i 20 miliona eura vrijednom jahtom prošlog ljeta doplovio u Budvu na odmor. U Baru tradicionalno najveću pažnju privlače mega-jahte koje ovdje tankuju gorivo, a potom nastavljaju krstarenje Mediteranom. Dugoj listi najprestižnijih svjetskih jahti koje su uslikane fotoaparatima sa barske rive nedavno se priključila i “Oušn viktori” . Ova 75 metara duga mega-jahta pod zastavom Kajmanskih ostrva, zvanično na 56. mjestu Top liste najvećih svjetskih jahti, najveći je ekstraluksuzni brod koji je u posljednjih 18 mjeseci pristigao u Bar, a u luci je tankovala stotinu tona goriva. Specijalizovani nautički veb-sajtovi, ne navodeći druge detalje, otkrivaju da je vlasnik ovog skupocjenog plovila Rus. Ovih dana u “Porto Montenegru” ima oko 40 većinom manjih motornih jahti i jedrilica, ali nisu izostali ni dolasci super-atraktivnih brodova dugih i po nekoliko desetina metara. Tivćani su tako u svojoj novoj marini danima mogli gledati 73-metarsku super-jahtu “Queen K” koja pripada jednom od suvlasnika “Adriatic Marinasa”, ruskom tajkunu Olegu Deripaski, tu je bila i potpuno nova 48-metarska jahtra “Alexandar V” srpskog “kralja šećera” Miodraga-Koleta Kostića, 50-metarska “Galactica” koja pripada jednom od vlasnika “Lukoila”, isto tolika jahta “Jo”, 53-metarska “Passion”… Ne želeći da otkrivaju imena brodova i svojih klijenata koji insistiraju na diskreciji, u komercijali “Adriatic Marinasa” istakli su da pored niza manjih, do kraja ljeta imaju najave dolaska u Tivat još 20 velikih super-jahti. Najskuplji “Malteški soko” Hit ne samo ove nautičke sezone bilo je ipak uplovljavanje u Boku jedne od najspektakularnijih mega-jahti na svijetu –” The Maltese Falcon“ (Malteški soko), ujedno i jednoj od najvećih privatnih jedrilica na planeti. Brod koji pripada američkom milijarderu Tomu Perkinsu ušao je u pomorske anale kao super-moderna interpretacija klasičnih starih jedrenjaka-klipera. Perkins nikada nije javno objavio cijenu koju je 2006. godine italijanskom brodogradilištu „Perini Navi“ platio za „Malteškog sokola“ ističući samo da je riječ o cifri izmedju 150 i 300 miliona dolara, a taj prelijepi brod u Boki je boravio 26. i 27. juna. Budva ne opravdava visoke cijene Od prvog aprila do 30. septembra AD Marina Bar svojim klijentima naplaćuje vez plovila zavisno od dužine broda i dužine boravka. Dnevni vez za jedrilicu do 10,5 metara košta 28 eura, nedjeljni 144, a mjesečni 385 eura. Iste naknade za brod od, recimo 24,5 metara su 90, 451 i 1.107 eura, s tim što za duži period važe posebne tarife sa popustima. Ovdje se može i rentirati kolijevka za brod za suvi vez, a za morksi vez tarife uključuju korišćenje veza u moru, sigurnosti, toaleta, vode i struje, s tim da katamarani plaćaju 50 posto više, a za kori šćenje veza preko dva sata primjenjuje se dnevna tarifa. U budvanskoj marini, koja nudi manje od barske, cijene su znatno više. Dnevni vez za desetometarski brod košta od 37 do 42 eura bez PDV-a, zavisno od perioda u godini kada se vez koristi. Nedjelju dana veza istog broda košta od 260 do 300, a mjesec od 1080 do 1380 eura. Dnevni vez za brod između 24 i 25 metara je od 163 do 215 eura, dok se za nedjeljne i mjesečne aranžmane dobijaju popusti- za nedjeljni vez broda iste veličine treba platiti od 830 do 905 eura, dok mjesečni staje od 2990 do 3450 eura. S. LUKOVIĆ –R. PETRIĆ-V. LAJOVIĆ |
|
| kontakt javite prijatelju sajt | ||
|
|
|